Kako stres utječe na gastrointestinalni trakt

Poveznicu između gastrointestinalnog trakta i emocija vjerujem da smo svi više puta osjetili. Predispitna nervoza povezana sa žgaravicom, manjak apetita pred važan razgovor za posao, nadutost tijekom poslovnog sastanka ili žgaravica nakon treće popijene kave u danu simptomi su koje smo svi barem jednom trebali osjetiti.

Zašto je naš gastrointestinalni trakt toliko povezan s emocijama?

Prije svega, poveznica između hrane i emocija je neraskidiva.


Emocije i prehrana ili prehrana i emocije?

Hrana nam pruža osjećaj sitosti i daje nam energiju za obavljanje cjelodnevnih aktivnosti. Međutim, koliko poslovnih suradnika poznajete da su u jednom trenutku bili primorani promijeniti način života te od onog izrazito stresnog naglo usporiti, izbaciti masnu i začinjenu hranu, smanjiti broj cigareta u danu i ograničiti unos kofeina? Barem dvojicu. No, vjerujem i da je netko od vas koji čitate ovaj tekst bio u takvoj situaciji.


Naš probavni sustav započinje s ustima, pa se iz usta hrana spušta u ždrijelo, jednjak i stiže u želudac. Nakon želuca odlazi u tanko i debelo crijevo, a u cijelom ovom putovanju hrane kroz naš organizam sudjeluju jetra i gušterača koje pripomažu razgradnji hrane. Problemi kad je stres i gastrointestinalni trakt u pitanju započinju na ulazu u želudac gdje se nalazi pumpa koja izlučuje želučane sokove koji razgrađuju hranu. Prvenstveno proteine, a da bi se oni razgradili potrebna je kisela sredina i zbog toga se u našem želudcu nalazi kiselina. Ta pumpa izuzetno je osjetljiva na stresne podražaje i kao posljedica toga dolazi do povećanog lučenja želučanih sokova.

Sjećam se svog profesora iz biokemije koji nam je za vrijeme predavanja s ovom tematikom objašnjavao kako je upravo to ono što nam se događa prije ispita kad nam kruli želudac. Jednostavno, potaknuli smo reakciju uvjetovanu stresom i naš je želudac nažalost u tom trenutku još kiseliji nego inače (kad je također izuzetno kisela sredina). Jedan stresan dan i pojačano lučenje kiseline neće učiniti preveliku štetu, no što kad je riječ o osobi koja je kronično izložena stresu? Budućnost i nije baš najsvjetlija po pitanju zdravlja želudca pogotovo kod onih koji imaju genetsku predispoziciju za gastritis, nepravilno se hrane, pušači su ili u povećanoj mjeri troše nesteroidne protuupalne lijekove kao što su acetilsalicilna kiselina, ibuprofen i ketoprofen. Takvi lijekovi nadražuju želučanu sluznicu koja je kod osoba izloženih kroničnom stresu već pomalo oštećena usred čestog lučenja kiselina. Posljedice takvog načina života mogu biti gastritis i čir na želudcu. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, pa tako ako kod sebe već primjećujete simptome kao što su bol u želudcu nakon konzumacije određene vrste hrane, vraćanje želučane kiseline (refluks), mučnina, povraćanje i nadutost - vrijeme je za promjenu životnih navika.


Otkud krenuti?


1. Želudcu nikako neće pomoći tri kave dnevno uz kutiju cigareta i večernje

ispijanje alkohola. Kava i cigarete loše djeluju na našu želučanu sluznicu te je potrebno smanjiti njihovu konzumaciju. Jednako vrijedi i za alkohol.


2. Pržena, masna, dimljena i začinjena hrana nisu najbolji prijatelj za one sa želučanim tegobama. Potrebno je dati prednost nezačinjenoj i kuhanoj hrani.


3. Nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. acetilsalicilna kiselina,ibuprofen,

naproksen, ketoprofen) nikad se ne bi smjeli konzumirati na prazan želudac zato što nadražuju želučanu sluznicu.


4. Potreno je pronaći rješenje za jednostavnije nošenje sa stresom uz pomoć stručne osobe. Problem se treba rješavati u korijenu.


5. Koristiti probiotike.



Zadržat ću se posebno na ovom 5. koraku gdje sam kratko i jasno navela

konzumaciju probiotika.


Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je probiotike kao živi mikroorganizme koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Probiotici djeluju tako da obnavljanju našu crijevnu mikrofloru koja može biti narušena od strane određenih čimbenika kao što su konzumacija antibiotika i drugih lijekova, stres, određene bolesti i toksini.


Svi u našem crijevima imamo vlastite bakterije koje čine crijevnu mikrofloru koja kao što je navedeno može također biti narušena stresom. Važno je da je u našoj crijevnoj mikroflori uravnotežen omjer loših i dobrih bakterija, a ‘’vraćanje ravnoteže’’ se postiže konzumacijom probiotika.


U kolikoj mjeri smo robovi današnjeg načina života pokazuje činjenica da ponekad ignoriramo očite simptome koji nam ukazuju da nešto nije u redu s našim organizmom, kao što bi po pitanju ove teme mogla biti bol u želudcu nakon konzumacije šalice kave.


Naš organizam savršen je sustav koji nam zna signalizirati kad nešto s njim nije u redu, a do nas samih je kad ćemo i u kojoj mjeri reagirati na njegova upozorenja. Ne dozvolimo da bude prekasno. Živjeti u skladu s potrebama našeg organizma i poštovati ga put je do zdravlja, stoga već od danas nemojte više ignorirati bol u želucu za vrijeme stresnog perioda.


Okrenite novu, zdraviju, svjesniju i mirniju stranicu u svom životu koja će dovesti do boljeg funkcioniranja gastrointestinalnog sustava.


Izvori fotografija: Unsplash



Piše:


Dora Ivić, univ. bacc. nutr.


Urednica profila @nutrimanijak, koji kroz netipičan pristup hrani educira o pravilnoj prehrani.