Prehrana utječe na naše emocije i raspoloženje i nerijetko na internetu vidimo neki super članak na temu “hrana za sreću” ili “namirnica za bolje raspoloženje”. O čemu je riječ?
Emocije se prema jednoj od mnogih definicija smatraju mehanizmima koji nas pokreću iznutra, ali utječu i na naše ponašanje. One igraju važnu ulogu i u ponašanjima koja se tiču hrane. Odluka koju hranu ili jelo smo izabrali i kako smo to učinili uvjetovano je našim raspoloženjem i emocijama.
Primjerice, kada se osjećamo tjeskobno može se dogoditi da u hrani pronalazimo utjehu ili kada smo sretni uz hranu slavimo i dodatno se nagrađujemo te nerijetko u takvim situacijama izgubimo kontrolu nad količinom hrane koju konzumiramo.
Čini se da postoji jasna i prilično dosljedna veza između neugodnih emocija i hrane koja nije nutritivno bogata. Kada se osjećamo loše najprije ćemo posegnuti za kolačima, slatkišima ili grickalicama. Ono što nije još uvijek znanstveno potvrđeno odnosi se na to koju hranu biramo kada smo sretni.
Ako razmislimo što nam hrana zapravo predstavlja možda je odgovor jednostavniji nego što mislimo. Homo sapiens nije evoluirao uz pravilnu prehranu jer ono što je bilo bitno, odnosilo se na preživljavanje hraneći se onime što je bilo dostupno. Danas je situacija drukčija, životni vijek nam je duži i hranom nastojimo “otkloniti” bol i neugodnosti ili učiniti dugovječnost ljepšom i zdravijom.
Primjer kako smo naučili koristiti hranu kao “alat” protiv boli i neugode može biti i činjenica da kada osjećamo glad – kao određenu neugodnost i bol posežemo za hranom koja u tom trenutku tu bol otklanja, potiče osjećaj ugode i pruža zadovoljstvo i užitak.
Ovo također može jednim dijelom objasniti kako i na druge boli, one emotivne, koje se razlikuju od fizičkog osjećaja gladi počinjemo “otklanjati” konzumirajući hranu. Najčešće je to određena hrana za kojom žudimo jer uspije na najbolji način pokrenuti centre za nagrađivanje u mozgu i lako izgubimo kontrolu nad količinom hrane koju konzumiramo.
Međutim, veza između emocija i hrane postoji i u suprotnom smjeru. Hrana koju jedemo utječe na naše emocije. Osjećaj sreće, zadovoljstva, ili pak tjeskobe, uvijek je jednim dijelom “nahranjen” i onim što jedemo.
Kako i zašto dolazi do toga?
Hrana bogata ugljikohidratima, mastima i soli utječe na naše emocije potičući proizvodnju dopamine i serotonina u mozgu, neuroprijenosnika koji su zaslužni za osjećaj zadovoljstva i sreće.
Često upravo ta vrsta hrane doprinese naglom porastu, ali i padu razine šećera u krvi što dovede posljedično dovede do brze promjene raspoloženja. No, postoji i hrana koja na naše emocije i raspoloženje može pozitivno utjecati i potaknuti dobro raspoloženje te doprinijeti njegovom trajanju.
Prema istraživanjima, hrana koja je dobra za naše mentalno zdravlje je ona koja djeluje na proizvodnju seratonina čija se razina podiže ne u mozgu, već i prije, u gastrointestinalnom traktu.
Zahvaljujući vezi između crijeva i mozga upravo konzumiranjem kvalitetnih i nutritivno bogatih namirnica možemo poboljšati svoje raspoloženje, emocije, ali cjelokupno mentalno zdravlje. U probavnom traktu, kad konzumiramo spomenute namirnice proizvode se “zdrave” bakterije koje utječu upravo na ugodne emocije.
Koja hrana potiče ugodne emocije?
Prema riječima nutricionista, hrana koja na kemijskoj razini na kvalitetan način može potaknuti ugodne emocije odnosi se na onu koja je bogata omega 3 masnim kiselinama koje se nalaze maslinovom ulju, orasima, chia sjemenkama; vlaknima koja su zastupljena u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voću i povrću; proteinima, vitaminom B6 kojeg nalazimo u bananama, bijelom mesu, ribu i cjelovitim žitaricama.
Ono što je bitno naglasiti je i kako konzumiramo hranu koja nam se jede bilo iz osjećaja fizičke gladi ili emotivne gladi koja ne mora nužno biti emotivno prejedanje.
Kada hrani pristupamo svjesno, razmišljajući što jedemo, kada, kako i zašto na određeni način te kako ono što smo pojeli utječe na nas, osjetit ćemo traženo zadovoljstvo za kojim smo žudjeli bez da u jedenju pretjeramo i osjetimo grižnju savjesti
Na kraju, poveznicu između hrane i emocija ili emocija i hrane ne možemo poreći jer hrana nije samo izvor energije za naše tijelo već je puno više od toga. Hrana je dio svih naših odnosa, intrapersonalnih i interpersonalnih, društvenih interakcija i kulture koji su emotivno snažno prožeti.
Izvor fotografija: Pexels, Unsplash, Instagram
Piše:
Anđela Jelić, mag. psych., doktorandica
Urednica profila lifestyle_psychology_, profila za pozitivnu, zdravstvenu i psihologiju prehrane