Zahvalnost je navika kojom mijenjamo svoj svijet bez da se išta u njemu promijeni.
Posljednjih mjeseci na društvenim mrežama sve češće možemo čitati o prakticiranju zahvalnosti. Osim toga, brojni poznati motivacijski govornici poput Oprah Winfrey naglašavaju zahvalnost kao ključnu naviku za kultiviranje sreće.
Je li zahvalnost samo jedan u nizu pojmova u trendu ili je opravdano sve češće spominjana tema?
Brojna istraživanja dokazuju povezanost između zahvalnosti i mentalnog zdravlja. Martin Seligman, začetnik pozitivne psihologije to je objasnio na sljedeći jednostavan način:
Zahvalnost je jedan od ključnih čimbenika sreće. Tako kultiviranjem zahvalnosti možemo kultivirati sreću.
Zašto je zahvalnost ključan čimbenik sreće?
Zahvalnost možemo zamisliti poput objektiva na fotoaparatu. Ona usmjerava pažnju, odnosno osvjetljava pozitivne trenutke u danu.
Ako je moj fokus na svemu onome što imam (a ne što nemam), onda mi se čini da imam puno. Ako je moj fokus na onome što nemam (što se prilikom scrollanja društvenih mreža događa) tada mi sve što imam nije dovoljno.
Iz tog razloga se kaže da da ono na što smo fokusirani raste – jer o tome konstantno razmišljamo i tada to u potpunosti okupira našu pažnju.
Percepcija je vrlo sugestivna i subjektivna!
Koliko je “dovoljno” i zašto zahvalnost?
„Dovoljno“ kao objektivna mjera ne postoji. Dakle, nešto što je za mene puno, nekome je malo i obrnuto. Prema tome, o nama pojedincima ovisi kako ćemo gledati na ono čime smo u životu okruženi.
Ono na što se usmjerimo, usmjerit će nas.
Naše misli postaju naša stvarnost.
Ovo je rečenica koju često možemo pročitati na društvenim mrežama, no razumijemo li što ona zapravo znači?
Odavno je poznato da ljudi svijet ne doživljavaju isto. Na to kako ga doživljavamo utječu sva naša dosadašnja iskustva, vrijednosti i vjerovanja.
Zamislimo to kao da sve što se događa oko nas prolazi kroz jedan filter koji oblikuje sliku koju mi vidimo. Taj je filter pod našom kontrolom, mi ga možemo oblikovati i mijenjati.
Prakticiranjem zahvalnosti činimo upravo to, oblikujemo taj filter na način da propušta pozitivno iz okoline. Zapravo, jednom kada ga mi „programiramo“ na pozitivno redovitim vježbanjem zahvalnosti, on će se prema tome i usmjeravati.
Kako prakticirati zahvalnost?
Zahvalnost možemo izražavati na mnogo načina, a jedna od najpoznatijih metoda je upravo pisanje dnevnika zahvalnosti.
Na kraju svakoga dana napišemo 3-5 stvari na kojima smo toga dana zahvalni. Dobro je imati na umu da će nekada taj zadatak biti vrlo jednostavan, a da ćemo se ponekad, pogotovo u početku, morati zaista potruditi da pronađemo u danu 3 dobre stvari.
Poanta i jest u tome.
Što je dobro u danu u kojem nam alarm nije zvonio pa smo kasnili na posao, zatim nam se kava prolila po tastaturi, a večera koju smo pripremali za voljenu osobu je izgorjela?
Tražim li 5 dobrih stvari u tom danu, mogu napisati sljedeće: imam krov nad glavom, dočekala sam još jedan dan, imam posao koji mi osigurava ono materijalno, uživam u blagodatima tehnologije i imam osobu koju volim toliko da joj nakon takvog dana kuham.
S vremenom…
Dulje prakticiranje ove navike motivira vas da se podsjetite svakog detalja svog života kojeg ste podrazumijevali i uzimali zdravo za gotovo.
Zdravlje, pitka voda, besplatno obrazovanje, priroda, svjež zrak, dostupnost informacija, mogućnost održavanja kontakta s ljudima diljem svijeta, noge koje vas nose kroz život, ruke kojima grlite, topla voda za opuštanje pod tušem, struja...
Ali, nemamo još one skupe tajice s Instagrama, zar ne? A da ne pričam o otoku u kuhinji.
Nije čovjeku dovoljno onda kada prikupi sve s wish liste. Čovjeku je dovoljno onda kada nauči cijeniti ono oko sebe.
To je nažalost postala “izlizana fraza“. Ali, što više radim na sebi, to se više vraćam tim izlizanim frazama i čitam ih iznova. No, ovaj put ih ne čitam na način „ma znam ja to sve“, nego „što novo iz ovoga mogu naučiti? Koliko sam primijenila ovo što pričam da znam?“
Naš mozak ima izvršnu funkciju
Što to znači u kontekstu dnevnika zahvalnosti? Nakon što danima pišemo 3 do 5 stvari koje cijenimo u životu, dogodi se da više ne znamo što napisati.
Postavljamo si pitanje „pa na čemu sam još zahvalan/zahvalna?“. Tu funkcija mozga dolazi u priču. Naš mozak voli rješavati zadatke koje mu pošaljemo. On to pitanje zaprima kao informaciju „pronađi na čemu sam zahvalan/zahvalna“.
Sutradan (karikirano rečeno) kad se probudimo, naš mozak kreće u rješavanje zadatka. Usmjerava pažnju prema pozitivnim stvarima kako bi nam na kraju dana imao što ponuditi kada mu postavimo pitanje.
Nakon 3 do 4 tjedna ovaj se proces automatizira. Sada više ne moramo toliko svjesno tražiti u danu dobre stvari. Tražimo ih automatski, nesvjesno, a činit će nam se da u zadnje vrijeme imamo nekako više sreće. Činit će se kao da se nešto u svijetu promijenilo.
Zapravo se promijenila „samo“ naša percepcija.
Naša percepcija je zapravo sve. Ljudi kažu da ne možemo promijeniti svijet. Ja bih se zapravo samo djelomično složila. Ako promijenim svoju percepciju svijeta, za sebe sam promijenila svijet.
Na bijelom platnu s crnom točkom, jedni će vidjeti crnu točkicu, a drugi veliko bijelo platno.
Što kažu istraživanja?
Brojna istraživanja pokazala su značajnu efektivnost u relativno kratkom vremenskom periodu (manje promjene vidljive su već nakon 2-3 tjedna, a značajnije promjene nakon 2 mjeseca primjene).
Prednosti ove tehnike:
utječe na smanjenje razina simptoma depresije te suicidalnih misli i anksioznosti, nesanice i stresa
utječe na povećanje osjećaja zadovoljstva i dobrobiti, pozitivne emocionalnosti
zahvalnije osobe češće doživljaju ugodne afekte i raspoloženje
dugoročno zahvalne osobe gledaju na budućnost optimističnije stoga postavljaju i ostvaruju veće ciljeve te su odlučnije
zahvalnost korelira s autonomijom, osjećajem kompetentnosti, osobnim rastom, osjećajem da postoji smisao u životu
povećanje zahvalnosti dovodi do poboljšanog spavanja što je od iznimne važnosti za psihičko i fizičko zdravlje.
zahvalnost je zaštitni čimbenik kada su u pitanju ovisnosti te ostali psihijatrijski poremećaji
Ostale tehnike za prakticiranje zahvalnosti
Neke od najpoznatijih tehnika uz dnevnik su: pisma zahvale, mantre, pozitivni podsjetnici.
Evo nekoliko prijedloga:
napišite pismo zahvale osobi koja je na neki način snažno utjecala na vaš život, a da to možda ne zna
napišite pismo zahvale svome tijelu. Što nam sve tijelo omogućuje, a što podrazumijevamo dok ga promatramo kao projekt na kojem planiramo raditi?
Napišite svoju mantru. Ako vas zanima moja koju sam davno pisala, pronaći ćete je ovdje. Mantra se osobnim razvojem mijenja.
O čemu posljednjih dana razmišljaš? Pronađi neki podsjetnik koji te opušta ili potiče i stavi ga na vidljivo mjesto. O pitanju učinkovitosti ili zabluda vezano za afirmacijske poruke pisala sam ovdje.
Ako želiš započeti s prakticiranjem zahvalnosti, prijavom na newsletter na stranici Sluša-Lica dobit ćeš svoj primjerak dnevnika zahvalnosti. Također, možeš ga preuzeti i na naslovnici kucaposao.com. Dnevnik je interaktivan i edukativan.
Uživaj u oblikovanju svog filtra kojim doživljavaš svijet u kojem živiš.
Ako ti je ovaj članak bio zanimljiv, možda će ti biti i ovaj u kojem sam odgovorila na pitanje “Kako pronaći sreću?”.
Ranije ste na portalu kucaposao.com mogli pročitati članak o tome kako zadržati osobne granice i reći "ne".
Ako i vi imate problema s postavljanjem osobnih granica, Sluša-Lica vam nudi rješenje! Naime, od 1. svibnja 2021. godine kreće mjesečni program upravo na ovu temu, dakle, postavljanje osobnih granica.
Program se sastoji ukupno 4 predavanja, vježbi te 1 live Q&A-a. Trajanje programa je 30 dana, a ukupna cijena je 30€.
Za dodatne informacija, vaše upite, kao i za samu prijavu na program, možete pisati na mail adresu sara.peranic@gmail.com.
Više o programu možete saznati na newsletteru i Instagram objavi:
Slušamo se. 😊
Izvor fotografija: Unsplash
Piše:
Sara Peranić, mag. soc. ped., eduk. psihoterapije
Osnivačica i autorica Sluša-Lice, portala za za ljude koji žele raditi na sebi.
#NovePrilike S01E08 | I ako sebe cijelog damo, tek tada i možemo biti cijeli
Predstavljamo serijal #NovePrilike u kojem stručnjaci iz raznih sfera poslovanja pričaju u svojim iskustvima u doba pandemije. Kako su adaptirali svoje poslovanje, s kakvim izazovima su se susreli, koji su im omiljeni alati za rad od kuće i što ih motivira.