Ima li kava više pozitivnog ili negativnog učinka na vaš organizam? Mnogi ljudi ne mogu ni zamisliti početak dana bez šalice kave. Što je to što nas zapravo čini energičnijim nakon šalice kave i stvara li kava, odnosno kofein ovisnost?
Ovisnost o kofeinu
Kofein je zapravo alkaloid ksanantina koji se nalazi u biljkama poput kave i guarane te snažan stimulans koji je odgovoran za odgađanje umora i pospanosti.
Konzumacija velikih količina kofeina može biti poprilično štetna za vaš organizam te može stvoriti ovisnost. Kofein u organizmu djeluje kao stimulans.
Velike količine kofeina mogu izazvati preveliko opterećenje za srce i krvožilni sustav, negativno utjecati na želudac jer dolazi do prevelike količine lučenja želučane kiseline koja dovodi do osjećaja boli i pečenja u želucu, mogućnost proljeva te dugoročnih želučanih problema.
Kofein u velikim količinama ima i negativan učinak na kosti, zube, zadah, bubrege, kožu i mišiće.
Kolika količina kofeina (kave) u danu nije štetna za naš organizam?
Uvijek moramo imati na pameti da sve ovisi od pojedinca do pojedinca. Srčanim bolesnicima svakako se preporuča izbjegavanje konzumacije kave i ostalih pića koji sadrže kofein. Nekim ljudima i jedna šalica kave može uzrokovati tegobe poput drhtanja ruku i boli u želucu.
Istraživanja su pokazala kako je gornja granica za odraslog zdravog čovjeka 400 mg kave na dan. Navedena doza, dakle 400 mg kave na dan je otprilike 4-5 šalica kave na dan što se također čini puno te je bolje unijeti manju količinu.
Prema zaključcima ASAPScienca smrtonosna doza kave je otprilike 150 mg kofeina po kilogramu tijela što bi značilo da ako težite 80 kilograma potrebno je 80 šalica kave u danu da bi došlo do predoziranja.
Pozitivno djelovanje kofeina na vaš organizam?
Umjerena konzumacija kave (kofeina) može imati i pozitivno djelovanje na vaš organizam.
Mnogim ljudima šalica kave stvara osjećaj budnosti i povečava koncentraciju. Glavno djelovanje kofeina je stimulacija centralnog živčanog sustava i ubrzanje metabolizma.
Osjećaj budnosti se javlja jer kofein ubrzava rad srca odnosno pojačava otkucaje srca i širi krvne žile. Ubrzanje metabolizma dovodi do ubrzanja rada probave zbog čega kava može pojačati osjećaj gladi te ima diuretičko i laksativno djelovanje.
Kava kao socijalna interakcija
U mnogim je kulturama, poglavito u Europi, kava sinonim za socijalnu interakciju. Naime, kava je školski primjer socijalne interakcije, iz razloga što se kultura ispijanja kave toliko uvriježila u određenim kulturama, da je gotovo nezamislivo da pojedinac određeni vremenski period provede bez ovog trenutka.
Koliko puta ste se dogovorili s prijateljima za kavu? Čak i s onim prijateljima za koje pouzdano znate da ne konzumiraju ovaj napitak. "Čujemo se za kavu!". Ovu rečenicu ponavljamo u različitim kontekstima; koristimo ju kad uistinu želimo susret s nekim, ali i kad ne želimo susret, onda iskoristimo asa u rukavu i dogovorimo kavu bez prostora i vremena. Kava je postala sinonim druženja.
Kavu je i često korišten primjer globalizacije. Naime, zrno kave koje je u lokalnom kvartovskom kafiću samlio mlinac za kavu talijanske proizvodnje, prvotno je u taj kafić došao dobavljačkim automobilom njemačke proizvodnje iz trgovine u vlasništvu austrijske korporacije, a kojoj je isto isporučeno američkim avionom iz tvornice u Turskoj. Zrno je u Tursku došlo kineskim avionom iz pogona za proizvodnju kave u Etiopiji gdje su ga ručno brali lokalni stanovnici. Koliko je samo faktora uključeno u šalicu kave? U samo jedno zrno kave!
Kava je, dakle, dio društva i kulture u Europi, ali i u većini zapadnog svijeta. S kavom počinje dan, odlazi se na pauze na poslu, ali i društvenja nakon posla. Kava kao način, običaj života, bilo u direktnom ili indirektnom smislu, je svakako zaslužila počasno mjesto na tronu toplih napitaka.
Zanimljivosti o kavi
Kava je otkrivena u Etiopiji oko 800. godine kada su pastiri primjetili kako koze nakon što pojedu kavu počnu „plesati“.
Kava je zapravo voće - zrna kave su dijelovi plodova koji sliče na višnje i koji rastu na grmovima. Iako je kava sjeme, zovemo je zrno jer podsjeća na zrno graha.
Postoje dvije sorte kave- Arabica i Robusta. Većina kave je Arabica, gotovo 70 %. Robusta je nešto manje zastupljena te puno gorča s duplo više kofeina.
Finska je zemlja gdje se popije najviše šalica kave u danu.
Kroz povijest su pokušali zabraniti kavu čak 5 puta.
Pišu:
Franko Šmintić, PMF - kemija
Marko Pleslić, kucaposao.com
Izvori fotografija: Unsplash