Računalni programski sustavi

U današnjem članku male škole Informatike naučit ćemo nešto više o računalnim programima. U uvodnom ste članku mogli pročitati od čega se uopće sastoji računalo i kakva sve računala mogu biti. Raniji članak možete pročitati na poveznici ispod:


Od čega se sastoji računalo?

Danas govorimo o duši računala, ako bismo mogli povući paralelu između čovjeka i računala. Svako računalo ima svoju dušu, odnosno, svoje programe bez kojih bi svi oni djelovi računala koje smo u ranijem članku spominjali bili gotovo bespotrebni.


Operacijski sustavi


Kada pritisnemo tipku kojom palimo računalo, prvo što se podiže je operacijski sustav koji je zadužen za pravilno funkcioniranje računala. O operacijskom sustavu možemo razmišljati kao o praznom listu papira na kojeg kasnije instaliramo (zapisujemo) druge programe koji su nam potrebni za rad na računalo. Ukoliko računalo nema operacijski sustav, utoliko na njemu ne bismo mogli instalirati nikakve programe koji bi nam pomogli u radu na računalu.


Najpoznatiji i najčešći operacijski sustavi koje možemo svakodnevno susresti na računalima oko sebe su zasigurno Microsoft Windows i macOS.


Microsoft je kreirao operacijski sustav Windows još sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Postoji mnogo različitih verzija ovog operacijskog sustava, svaki s nekim novim mogućnostima, dizajnima, sukladno razvoju samog sustava. Windows uglavnom dolazi kao podešeni operacijski sustav na većini osobnih računala i trenutačno je najpopularniji operacijski sustav na svijetu.


macOS (ranije poznat kao OS X) je operacijski sustav koji je kreirao popularni Apple. Dolazi kao već postavljeni operacijski sustav na Macintosh računalima i Macovima. Prema StatCounter Global Stats, macOS se koristi dosta manje, negoli Windows (10% : 80%). Jedan od razloga za to je vjerojatno to što su Appleova računala iznimno skuplja, negoli ona koja podržavaju sustave Windows.



Kako je Windows operacijski sustav koji većina posjeduje, pozabavit ćemo se malo više upravo ovim sustavom.


Naime, nakon što se operacijski sustav podigne, otvara nam se radna površina. Radna površina predstavlja centralno polazište za sve druge operacije na računalu.



Radna površina sustava Windows sadrži osnovne datoteke, odnosno ikone datoteka i programsku traku. Programska se traka po difoltu nalazi u donjem dijelu ekrana, ali se u postavkama ona može postaviti da bude sa strane ili gore. Sve ikone datoteka možemo uklanjati i pomicati s radne površine, ali ikona za koš za smeće (Recycle Bin) je nužno uvijek prisutna na radnoj površini.


Ako bismo željeli kopati dublje i uistinu nešto napraviti na računalu, trebat će nam programska traka. Programska traka počinje ikonom Windowsa, što označava start. Klikom na ovu ikonu otvara nam se pregršt izbora i mogućnosti za rad na računalu.


Uz ovu ikonu, na programskoj se traci najčešće nalaze i prečaci za otvaranje datoteka (mapa) i određenih progama te Interneta. Programsku traku korisnik može sam prilagoditi i na nju postaviti prečace na programe koji su mu najpotrebniji.



Vratimo se kratko na start. Klikom na start otvara se izbornik i mogućnost pretraživanja. U pretraživač možemo upisati početak naziva programa ili datoteke koji nam je potreba, a operacijski nam sustav pronalazi datoteke ili programe koje tražimo.


Poviše trake za pretraživanje nalazi se izbornik u obliku popisa - najčešće su programi posloženi abecednim redom, dok su poviše slova A oni programi koji su nedavno dodani, odnosno instalirani na računalo. Desno od popisnog izbornika, nalazi se izbornik prema kategorijama, a u koji se automatski svrstavaju programi za korištenje.


Programi (aplikacije) na Windowsu


Operacijski sustav Windows, kao i svaki drugi sustav, dolazi, kao što je i navedno, s nizom već instaliranih programa, odnosno aplikacija. Aplikacije su programi namjenjeni za obavljanje određene specifične radnje.


Windows dolazi s većinom aplikacija koje će vam omogućiti da odmah krenete koristiti računalo. Kako je Windows operacijski sustav koji je proizveo Microsoft, na njega najbolje odgovaraju programi koji su također Microsoftovi, primjerice Office365, a programe različitih proizvođača i namjena možete na računalo preuzeti putem Microsof Storea koji se nalazi u popisu programa na vašem Windowsu.



Programima sustava Office 365 možemo se koristiti offline i online. Tu ćemo pronać različite potrebne programe, kao što su Word, Excel i PowerPoint te OneNote putem kojih možemo uređivati tekstove, tablice, prezentacije i slično. Također, u paketu Office 365 dolazi i OneDrive - oblak za pohranjivanje podataka koji također možete sinkronizirati u njehovoj offline i online verziji. Uz sve navedeno, dobit ćete i MS Teams, platformu za online suradnju, sastanke i dijeljenje te uređivanje podataka.


Svi učenici i studenti te zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova imaju pravo i mogućnost besplatno preuzimati Office 365 paket koristeći (u RH) svoj AAI@EduHr identitet kao način prijave na Office 365 prilikom preuzimanja.


Operacijski sustavi mobilnih telefona


Kao što smo u ranijem članku spomenlu, pametni telefoni također spadaju u računala. No, kako bi pametni telefoni funkcionirali, isto kao što je to slučaj s osobnim računalnom, trebaju imati određeni operacijski sustav.


Ovi operacijski sustavi su spevificirani za rad na mobilnim uređajima, mogu pokretati većinu programa (aplikacija) kao i oni koji su specificirani za osobna računala, ali ne mogu pokretati sve aplikacije. Neki od primjera ovakvih sustava su Apple iOS i Google Android.



Razvoj suvremene thenologije je mobilne uređaje doveo do stupnja razvoja da gotovo mogu zamijeniti osobno računalno, međutim, kao što je ranije i navedeno, neke aplikacije jednostavno ne mogu raditi jednako djelotvorno na pametnom telefonu, kao što mogu na osobnom računalu.



Izvori fotografija: Unsplash, Google


Izvori za tekst:


What is an operating system?

Gregurić, V. i sur. (2019). Informatika 5, Profil Klet, Zagreb