Europski dan borbe protiv depresije


Danas obilježavamo Europski dan borbe protiv depresije, a na tu temu, ali i temu mentalnog zdravlja popričali smo s prof.dr.sc. Dubravkom Kocijan Hercigonja iz Poliklinike Kocijan Hercigonja.


Poliklinika Kocijan Hercigonja, osnovana je 2003. pod nazivom Poliklinika za neurologiju i psihijatriju, te 2007. godine proširuje svoju djelatnost i mijenja naziv u Poliklinika za neurologiju, psihijatriju, medicinu rada i športa i internu medicinu. Osnivačica je prof.dr.sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, renomirana i svjetski priznata stručnjakinja s područja neuropsihijatrije, posebice dječje psihijatrije.




1. Koliko su uopće učestali različiti psihološki poremećaji u suvremenom društvu?


Prema brojnim istraživanjima navodi se porast različitih psihičkih poremećaja, posebice u vrijeme Corone i promijenjenog načina življenja vezanog uz to, dakle kontakti, izolacije i slično.


2. Koji su najčešći poremećaji s kojima se susrećete u svakodnevnoj praksi?


Kako se pretežno bavim djecom i adolescentima mogu reći da su u navedenoj populaciji to razni strahovi, posebice u Zagrebu nakon potresa, problemi u pažnji i ponašanju u školi sa sve učestalijim javljanjem u Polikliniku s razmišljanjem, posebice studenata i srednjoškolaca, da imaju ADHD, a koji se u velikom dijelu ne potvrdi.


Aplikacije za mentalno zdravlje

3. Kako uočiti i preventivno djelovati na neke učestale psihološke poremećaje s kojima se svakodnevno susrećete?


Kada su u pitanju djeca i mladi posebno je važno utjecati na obitelji i okruženje jer se neodgovarajući odnosi od najranije dobi reflektiraju na buduće ponašanje i funkcioniranje.


Prema WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) u primarnu prevenciju mentalnog zdravlja je na prvom mjestu odgoj za zdravo roditeljstvo, odgovarajući edukativni kadar i vraćanje obiteljskim vrijednostima.


Da bi se prvo i drugo moglo realizirati potrebna je kontinuirana edukacija osoba koje sudjeluju po svojoj profesiji u radu s mladima, kao i edukacija roditelja koja treba započeti što ranije i kontinuirana mogućnost savjetovanja.



4. Koji su koraci nakon prvotne sumnje na određeni psihički poremećaj?


Prilikom sumnje na određeni psihički poremećaj potrebno je stupiti u kontakt sa stručnjacima za mentalno zdravlje, psihijatrima, psiholozima, a koji će procijeniti o čemu se radi i usmjeriti daljnji pristup, obradu i slično. Važno je naglasiti da bi se to moglo realizirati važno je razbiti negativno vjerovanje o ljudima koji traže psihološku pomoć, a to je obaveza čitavog društva.


Što nam zapravo radi stres?

5. Postoje li indicije da je COVID kriza utjecala/utječe na povećani broj određenih poremećaja?


COVID kriza je utjecala na brojne promjene u naučenom svakodnevnom funkcioniranju, posebice u dijelu komunikacije, a informacije o samom COVID-u koje su u početku bile često kontradiktorne, odnosno, nedovoljno jasne, također su utjecale na razvoj strahova, nesigurnosti, depresivnosti te brojnih somatskih nedefiniranih smetnji.


6. Koliko je tematika mentalnog zdravlja, prema Vašem mišljenju, zastupljena u medijskom prostoru u Hrvatskoj?


Tematika mentalnog zdravlja je zastupljena u medijskom prostoru, ali često na neadekvatan način.



7. Koliko je važnost mentalnog zdravlja uopće dio kulture u Hrvatskoj?


Već sam navela da još uvijek u Hrvatskoj, iako znatno manje nego ranije, postoje negativni stavovi prema problemima koji se povezuju sa psihičkim funkcioniranjem pa tako nažalost i preventivnim pristupima jer se, posebice u nekim dijelovima Hrvatske, smatra isto negativnom obilježenošću. Zato je važno od najranije dobi kroz odnose i edukaciju mijenjati stavove prema mentalnim problemima, a tu je medijski prostor vrlo bitan.


8. Obilježavamo Europski dan borbe protiv depresije, postoje li načini preventivnog djelovanja na pojavu depresije?


Kada se govori o depresiji važno je dobro poznavanje samog pojma depresije, radi li se prema klasifikaciji MKB 10 o anksiozno depresivnom poremećaju (F 41,2), depresivnom poremećaju (F 32) u okviru bipolarnog afektivnog poremećaja (F 31) ili se radi o načinu reagiranja na stres s elementima depresivnosti. Dakle važno je dobro poznavanje da bi se odredila, kako terapija, tako i preventivno djelovanje kroz osiguranje kvalitetnih uvjeta življenja i odnosa posebice kod djece i adolescenata, ali i starijih osoba.


Kako rana iskustva utječu na nas?

9. Koji su zajednički uzorci, nazovimo to simptomima, za uočavanje depresije?


Dominantan simptom je promijenjeno raspoloženje, umor, bezvoljnost, problemi koncentracije, suicidalna razmišljanja, ali kao što vidimo simptomi su vrlo različiti te zahtijevaju i specifičan pristup.




10. Poruka, savjet ili moto koji Vas vodi u svakodnevnom životu ili savjet čitateljima vezan uz mentalno zdravlje?


Mentalno zdravlje je vrlo bitno u životu svakog čovjeka. Ovisi o najranijim odnosima s obitelji, školom, društvom, socijalnim odnosima i kulturalnim karakteristikama.


S obzirom na navedeno, na prvom mjestu je edukacija, savjetovanje, promjena uhodanih oblika funkcioniranja.


Posebno treba naglasiti da treba promijeniti pogrešne stavove da su psihički problemi neprihvatljivi, da mentalno zdravlje nije bitno jer o njemu ovisi kvaliteta našeg življenja i funkcioniranja te je važno da takve stavove razvijamo od najranije dobi.



Izvori fotografija: Google, Unsplash