5 zakonitosti mentalne higijene za svaki dan

Sandra Župarić, Lea Dogan i Dajana Čopec su psihologinje i mentalne trenerice koje zajedno rade u Mentalnom Treningu.


Svojim radom svakodnevno nastoje pružiti podršku sportašima i nesportašima svih uzrasta, primarno u područjima upravljanja emocijama, unaprjeđenja fokusa i održavanja motivacije, ali i u svim drugim područjima koja će svakome individualno pomoći da postane najbolja verzija sebe.



Kako ostati dosljedan i zadržati motivaciju?

U svom profesionalnom radu redovito primjenjuju i Mentalni trening na tehnologiji (biofeedback, neurofeedback, Senaptec i dr.), a sve navedeno provode kroz edukacije, individualni i grupni rad surađujući i s organizacijama poput Fitnes Učilišta i Adidas Runnersa.


Čime se Mentalni Trening konkretno bavi?


Mentalni Trening je jedinstvena tehnologija treninga, pristupa i alata s ciljem razvoja mentalnih sposobnosti kod onih koji žele ostvariti svoj puni potencijal. Cilj nam je iskoristiti potencijal pojedinca u potpunosti i pomoći mu da bude najbolja verzija sebe, svakodnevno napreduje i ruši barijere.



Svi imamo pravo ostvariti napredak i ostvariti osobnu verziju izvrsnosti. Upravo zato, osim individualnog rada, organiziramo i grupne radionice, edukativne radionice i niz besplatnih predavanja za cijelu populaciju. Također pišemo i priručnike pomoću kojih možete upoznati Mentalni Trening, a neke od naših edukacija dostupne su i u online varijanti te ih možete preuzeti u potpunosti na našoj web stranici i započeti s radom na sebi već danas.


Koji su najčešći izazovi s kojima se svakodnevno susrećete u praksi?


S obzirom na to da radimo s različitim populacijama, izazovi su jednako tako značajno različiti. Često možemo čuti kako se očekuju instant rješenja s minimalnim ulaganjem. Međutim, kako bismo doista mogli napraviti značajnu promjenu potrebno je vrijeme, puno ulaganja, strpljenja i preuzimanja odgovornosti za proces od strane klijenata. Stoga, u Mentalnom Treningu primarno radimo s pojedincima koji uistinu ŽELE promjenu.


Koliko je tematika mentalnog zdravlja, prema Vašem mišljenju, zastupljena u medijskom prostoru u Hrvatskoj?


Zastupljenost mentalnog zdravlja u medijskom prostoru u Hrvatskoj u stalnoj je promjeni. Najveća promjena vidljiva je na društvenim mrežama gdje možemo primijetiti sve veći broj profila koji svoj sadržaj posvećuju upravo mentalnom zdravlju, ali i sve više pojedinaca koji otvoreno govore o temama poput anksioznosti i dr. iako ne dovoljno.


Novonastala situacija zasigurno je potaknula otvaranje ove teme u javnosti, a vjerujemo kako će u budućnosti zastupljenost biti još veća. Javan razgovor o temama mentalnog zdravlja može imati različite ishode na populaciju koji mogu varirati od velikog interesa sve do potencijalnog otpora, stoga je važno oprezno im pristupiti i osigurati povjerljive izvore.


Mentalni Trening je također aktivan na društvenim mrežama, pretežito Instagram (@mentalnitrening) i Facebook, te se trudimo tim putem odgovoriti na pitanja naših pratitelja, ali i educirati o raznim zanimljivim temama.




Koliko su ljudi uopće svjesni važnosti mentalnog zdravlja u Hrvatskoj i koliko je to uopće dio kulture u Hrvatskoj?


Kada je riječ o svjesnosti o mentalnom zdravlju u Hrvatskoj, primjetna je velika pozitivna promjena. Postajemo sve svjesniji uloge mentalnog zdravlja u svim aspektima našeg života, počevši od privatnog dijela pa sve do obiteljskog ili poslovnog.


Radom na našem mentalnom zdravlju i sebi općenito postajemo učinkovitiji i u drugim životnim područjima, a vjerujemo kako je upravo to ono čega su ljudi svjesniji. Naravno, kao i u svemu postoji još puno prostora u širenju svijesti o važnosti ulaganja u sebe.


Trenutni napredak je dokaz da smo spremniji na ovu promjenu, a posljedično i na to da mentalno zdravlje stvarno postane dio naše kulture. Kada je riječ o našoj kulturi, svima nam je cilj odlazak psihologu i drugim savjetovateljima izjednačiti s odlaskom na kavu, zar ne? 😊



Kakve posljedice nosi COVID kriza na naše mentalno zdravlje?


Kada govorimo o kratkoročnim efektima, sve veći dio populacije izvještava o narušenim izvršnim funkcijama (pamćenje, donošenje odluka i sl.) kao i sve učestalijoj pojavi razni simptoma psihičkih poremećaja (depresije, anksioznosti i sl.).


Posebice kada govorimo o našim najmlađima, moramo imati na umu kako su uvjeti bitno promijenjeni te mogu imati posljedice na cjelokupni psihosocijalni razvoj djece i mladih. Međutim, iako ne možemo predvidjeti dugoročne efekte, možemo pretpostaviti da ćemo kroz određeni period uočiti različite posljedice prošlih i trenutnih uvjeta. Upravo ovakvo stanje naglašava urgentnost ulaganja u mentalno zdravlje kroz edukaciju i savjetodavni rad.


Jeste li uočili veći porast upita potencijalnih klijenata kao posljedicu COVID krize?


Iako su oduvijek grupne radionice za djecu u kontinuitetu kod nas bile aktivne, uočili smo značajni porast zainteresiranih roditelja u posljednje vrijeme s namjerom da omoguće svojoj djeci bolju adaptaciju na novonastalu situaciju (strategije suočavanja sa stresom, socijalne i komunikacijske vještine). Također, zaprimamo sve veći broj upita od strane odraslih pojedinaca koji su zainteresirani za individualni rad ili online program u kojemu kroz 8 tjedana nastoje pokrenuti proces promjene.




S obzirom na dinamiku suvremenog društva i zahtjeve koje tržište rada stavlja pred pojedinca, smatrate li da je osobni razvoj u drugom planu, u odnosu na onaj profesionalni, ili su pak oni isprepleteni?


Sama priroda čovjeka uglavnom je usmjerena na zadovoljenje osnovnih životnih potreba za koju je većinom preduvjet imati određeni karijerni put. Tek kad su zadovoljene minimalne prosječne potrebe pojedinca, određeni će se odlučiti na definiranje svog osobnog prostora za napredak.


Ukoliko nam je jedna od osnovnih vrijednosti rast, razvoj ili napredak, utoliko možemo očekivati da ćemo vrlo vjerojatno biti skloni rasti na nekoliko područja života. Hoćemo li jednako ulagati u sve aspekte primarno ovisi o prioritetima, ciljevima i jasno definiranom planu.


Postoje li neke zakonitosti u mentalnoj higijeni kojih bismo se svakodnevno trebali pridržavati?


  1. Prvo stavite masku sebi, pa onda drugima. - Ukoliko želite pomoći drugima, važno je da prvenstveno brinete o vlastitom mentalnom zdravlju.

  2. Educirajte se. - Čitajte relevantnu i stručnu literaturu, kako biste otvorili mogućnost ulaganja.

  3. Ulažite u odnose. - Čovjek je biće koje zahtijeva međuljudske odnose. Kako biste imali dobre odnose, posebice ulažite u komunikacijske vještine.

  4. Koristite tehnike relaksacije. - Vježbe poput abdominalnog disanja i mindfulness meditacije na svakodnevnoj razini mogu vam pomoći da ublažite posljedice stresa i pažnju usmjerite na sadašnji trenutak.

  5. Pripazite na osnovne potrebe - prehrana, spavanje i tjelesna aktivnost. - Ukoliko se niste dovoljno kretali, napunili pravim prehrambenim namirnicama i odmorili, ne možete ni očekivati da će vaše mentalno zdravlje u potpunosti biti očuvano.



Poruka, savjet ili moto koji Vas vodi u svakodnevnom životu ili savjet čitateljima vezan uz mentalno zdravlje.


Nikad nije prekasno početi raditi na sebi...nikad nije ni prerano!