Kako prehranom poboljšati produktivnost u radu od kuće?


Prilagodba na novi način rada i obavljanja poslovnih obveza nije jednostavna, ugodna ni

laka. Ova promjena utjecala je na mnoge naše dosadašnje navike pa tako i na one

prehrambene. No, kako nam zdrave prehrambene navike mogu pomoći da postignemo veću produktivnost?



Na samom sam početku lockdowna vjerovala kako će rad od kuće biti izvrsna prilika za

usvajanje zdravijih prehrambenih navika. Prvenstveno jer sam osvijestila važnost prehrane na imunitet te cjelokupno psihofizičko zdravlje. Međutim, naše prehrambene navike tijekom lockdowna nisu baš za pohvalu. Izgleda da smo važnosti prehrane za naše zdravlje svjesni samo deklarativno.


Prema istraživanjima koja su se provela u 18 zemalja diljem svijeta, izgleda da su oni koji su imali loše prehrambene navike nastavili su tim putem ili pogoršali, dok su oni koji su prehrani pridavali veću pažnju nastavili i poboljšali taj trend.


Ono što je zanimljivo je da su se ovi prvi hranom služili kao “alatom” za suočavanje s

novom, neizvjesnom situacijom te u većoj mjeri konzumirali brzu i visokokaloričnu hranu, što je utjecalo i na njihovo raspoloženje i osjećaj umora te poteškoće sa spavanjem.



Brojna su istraživanja pokazala kako hrana koju jedemo utječe na kemijski sastav našeg mozga, odnosno na naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti.


Do toga dolazi zahvaljujući povezanosti naših crijeva, gastrointestinalnog trakta i mozga. Komunikacija se između spomenutih odvija putem jednog od najvećih živaca, vagus živca.


Primjerice, serotonin, neuroprijenosnik koji je zaslužan za prijenos informacija između neurona, u velikoj se mjeri proizvodi u crijevima i onda putuje do mozga.


Hrana, odnosno kombinacija određenih namirnica uvelike može utjecati na proizvodnju serotonina, ali i drugih neuroprijenosnika poput dopamina, oksitocina koji su odgovorni i za osjećaj zadovoljstva, sreće te za produktivnost.


Znanstvenici su došli do spoznaje kako je upravo tradicionalna Mediteranska prehrana ona koja nudi najveće blagodati za naše kognitivne sposobnosti i prevenciju neurodegenerativnih bolesti.


Razlog tomu leži u činjenici da Mediteranska prehrana preporučuje redovan unos vode, svježeg i sezonskog voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribe te mliječnih proizvoda i mesa u određenim količinama.


Ako ste i vi za vrijeme rada od kuće počeli osjećati umor evo nekoliko savjeta kako ga

prevenirati, odnosno kako poboljšati produktivnost i kognitivne sposobnosti poput

koncentracije i usredotočenosti na zadatke koje je potrebno održati tijekom jednog i više

online sastanaka


Kako stvoriti pravilnije i zdravije prehrambene navike u radu od kuće?


S obzirom da nas online rad umara dvostruko brže i više od rada “u živo”, prehrana može biti dobar razlog za pauzu i kratki mentalni i fizički odmor od posla.


Dodamo li k tome da nam je danas jako puno različitih sadržaja dostupno online, izazov za održavanje fokusa isključivo na poslovnim zadatcima postaje zahtjevniji.


7 savjeta kako ostati motivirani i produktivni u radu od kuće

Upravo je to sve razlog zašto se možda dogodi da se jedan ili više obroka u danu preskoči.

Posljedično to može imati negativan utjecaj na raspoloženje, koncentraciju i produktivnost.


Izgleda da nam je uvijek najlakše žrtvovati doručak ili ručak kako bismo dovršili pisanje maila ili slično. No, postoji niz znanstvenih dokaza koji idu u prilog važnosti redovne prehrane u vremenu kada je rad od kuće postao svakodnevnica.



Prema jednom od njih, sudionici koji su konzumirali više voća i povrća tijekom dana bili su sretniji, koncentriraniji te kreativniji za vrijeme rada, njihova produktivnost porasla je za 20%. No, kako jesti više voća i povrća ako nam to nije uobičajeno?


Prije svega, da bismo mogli nešto pojesti, bitno je nabaviti namirnice. Nastojte da to uvijek budu one sezonske. Držite voće na vidljivom mjestu u kuhinji/blagovaonici, na taj način možete potaknuti sami sebe da ga konzumirate. Konzumirajte voće uz doručak, kao desert nakon ručka ili kao međuobrok.


Slično je i s povrćem, pripremite jednostavne guste juhe od nekoliko vrsta povrća; mrkvu,

komorač ili celer jedite svježe kao međuobrok ili predjelo. Osim toga, za ručak i večeru

glavnom jelu kao prilog možete poslužiti svježu salatu ili kuhano/pečeno povrće.


Sada kada znate kako konzumirati više voća i povrća više ne bi trebalo biti isprika zašto to ne radite.


Potencijalnu opasnost moglo bi predstavljati neumjereno konzumiranje čipsa, kokica, čokolade ili drugih grickalica.


Jedan učinkovit način kako pojesti onoliko koliko je dovoljno, a da to nije cijelo pakiranje je – izvaditi na tanjur ili u zdjelicu onoliko koliko želiš pojesti i to pojesti bez distrakcije

(mobitela ili bilo kojih drugih ekrana) te usmjeriti svoje misli na ono što se jede, pazeći da to bude polako.



Bitno je i planirati obroke kako bi postojala manja vjerojatnost da ćete ih preskočiti.


Osim toga, ne zaboravite na važnost kretanja i tjelovježbe i dovoljnog unosa vode u organizam. Na radnom stolu je dobro uvijek imati čašu ili bocu vode. Kavu, a koja ima različite dobrobiti ako ju konzumiramo u ograničenim količinama, nemojte konzumirati na prazan želudac, već ju je bolje konzumirati nakon obroka.


Prehrana, zajedno s dovoljnim unosom vode i tjelovježbom, može uistinu pomoći

da poboljšate svoju produktivnosti te da ona bude i više od 20%.


Za kraj, prostor u kojem radite držite urednim i čistim te redovno provjetravajte i pazite na

razinu svjetlosti koja našem mozgu daje bitne signale važne za stanje budnosti i

koncentraciju.


Radite u radnom vremenu, planirajte i ne zaboravite napraviti više puta kraće

pauze, kako biste se odmorili i bili produktivniji tijekom rada.


Izvor fotografija: Unsplash


Piše:


Anđela Jelić, mag. psych., doktorandica


Urednica profila lifestyle_psychology_, profila za pozitivnu, zdravstvenu i psihologiju prehrane.