Dan ružičastih majica - kako se zaštiti na Internetu?

Svake posljednje srijede u veljači se obilježava takozvani Dan ružičastih majica, kao dan kojim se obilježava borba protiv vršnjačkog nasilja. Međutim, u suvremenom društvu komunikacija se sve više seli u online domene, a za komunikacijom se u online domenu seli i nasilje.


Premda, u online komunikaciji, osim neposrednog nasilja, postoje i drugi oblici mogućnosti povrede sigurnosti pojedinca. Ostanite s nama i otkrijte kako se zaštiti na Internetu! Ovi su savjeti jednako primjenjivi kako u poslovnom, tako i u privatnom aspektu.



Dvofaktorska autentifikacija gdje god je to moguće


Dvofaktorska autentifikacija je sigurnosni proces koji omogućuje dva različita koraka provjere valjanosti za verifikaciju. Koristite ju gdje god vam se nudi mogućnost korištenja, bilo to mobilno, odnosno Internet bankarstvo ili pak društvene mreže.



U ovom slučaju, ukoliko netko uspije "provaliti" lozinku vaše društvene mreže, utoliko treba imati i vaš telefon, da bi se izvršila dvofaktorska autentifikacija, kako bi se uspješno prijavio na vaš račun.


Koristite različite lozinke za različite profile


Ponekad je teško zapamtiti sve lozinke koje smo koristili, pogotovo za one profile i račune koje ne koristimo toliko često.


Pokušajte za svaki račun koristiti različitu lozinku, a prilikom kreiranja lozinke pokušajte koristiti nasumično odabrana velika i mala slova, brojeve i znakove, kako bi lozinka bila što teža za eventualnog "provalnika".


Ažurirajte


Naime, svaki put kad vam računalno maše i dosađuje s novim ažuriranjem sistema, ne radi to da bi vam oduzimao vrijeme. Najčešće se radi o pogrešci u originalnoj ili prethodnoj verziji koju je tim koji se bavi održavanje sistema otkrio i uspješno otklonio. Upravo iz tog razloga dolazi do potrebe za ažuriranjem.


Isto vrijedi i za aplikacije koje koristite, uvijek ih ažurirajte na vrijeme! Ažuriranje može biti i zbog promjena u sustavu koji ne moraju nužno proizlaziti iz greške, ali mi to ne znamo, s toga, bolje spriječiti, nego liječiti.


Pazite što objavljujete na društvenim mrežama


Društvene su mreže odličan prozor u vaš život, stoga pazite što objavljujete i na koji način. Primjerice, bezazlena objava na društvenoj mreži u kojoj s prijateljima odlazite u obližnji kafić iz dana u dan, otkriva nepoznatim osobama obrazac vašeg ponašanja - doznaju informacije o tome u koje vrijeme vas je moguće pronaći na nekom mjestu.


Označavanje lokacije tijekom odsustva iz vašeg grada, iznimno je dobar pokazatelj da je, primjerice, vaš stan slobodan, ako vas netko ima u ciljanoj skupini. Sve ove, naoko bezazlene akcije, mogu ostaviti različite posljedice, ovisno o tome do koga i na koji način dolaze.


Osobne informacije u virtualnom svijetu


U ovo uključujemo brojeve računa, vaše osobne brojeve (primjerice OIB). Osobe kojima su ti brojevi potrebni, primjerice banke, najčešće ove informacije od vas neće tražiti putem telefonskog razgovora.


Ako dobijete poziv ili email u kojem se tvrdi kako ste upravo vi osvojili određenu nagradu i samo još trebate upisati broj računa kako bi vam se nagrada isplatila - istražite!


Pokušajte pronaći broj koji vas je zvao na Internetu i nazovite natrag, istražite tvrtku/agenciju/instituciju koja vas je kontaktirala. Ukoliko se osoba predstavi samo sa svojim imenom, utoliko uvijek pitajte u ime koje tvrtke/agencije/institucije zove. Kontaktirajte navedenu tvrtku/agenciju/instituciju prije negoli osobi koja vas je nazvala predočite ikakve osobne podatke, kako biste provjerili vjerodostojnost poziva.



Kako zaštiti dijete na Internetu?


Za razliku od odraslih, djeca imaju manje razvijenu digitalnu kompetenciju i svijest o Internetu. Kako djecu naučiti zaštiti na Internetu?


Razgovarajte i osvijestite djeci postojanje različitih opasnosti u kontekstu Interneta, ali na način da kod njih ne stvorite averziju prema Internetu, već da izgradite siguran odnos na relaciji Internet - dijete.


Danas djeca putem društvenih mreža uistinu mogu doći u kontakt sa širom skupinom ljudi. Uputite ih na neke od mogućih obrazaca ponašanja kojih bi se trebali kloniti u virtualnoj komunikaciji.


Djeci naglasite kako ne bi trebali ulaziti u virtualnu interakciju s nepoznatim osobama, kao što to ne bi radila ni uživo. Ako im netko u kontekstu komunikacije iznimno laska, postoji vjerojatnost da se iza laskanja ne kriju dobre namjere.


Upozorite ih na to da na Internetu osobe ne moraju nužno biti ono što su uživo, odnosno, da one uopće to ne moraju biti. Dakle, upozorite ih na postojanje različitih lažnih profila koji im se mogu obratiti u različitom kontekstu.


Stvorite povjerenje kod djeteta, da se ono osjeća sigurno obratiti vam se u bilo kojem trenutku, ako osjeti da je posrijedi bilo koji oblik online nasilja. Također, upozorite dijete i na sve ono što je navedeno ranije u tekstu i pojasnite mu to na njima prihvatljiv način.



Nadamo se da ćete se osjećati sigurnije prilikom surfanja i korištenja Interneta, u koje god svrhe to bilo. Pišite nam ono što vas zanima, kako bismo mi pisali upravo o tome. Do čitanja! :)



Izvor fotografija: Google