4 pitanja prije objavljivanja na društvenim mrežama

Društvene su mreže danas dio suvremene kulture i svakodnevice. Komunikacija je na društvenim mrežama relevantna, kao i komunikacija koja se odvija u face-2-face interakciji. Funkcioniranje društvenih mreža, kao i njihov utjecaj teme su razgovora uz kavu, profesionalnih i poslovnih kolegija, ali i znanstvenih istraživanja. Društvene su mreže svakako fenomen suvremenog društva, bilo u privatnoj ili u poslovnoj domeni.


Koja je važnost društvenih mreža u vašem poslu?

Društvene su mreže pronašle svoj put do srca onih najmlađih, ali i onih najstarijih. Međutim, pitanje je, na koji način optimalno koristiti ove iznimno moćne alate komunikacije u društvu? Što, kako i kada objaviti? Što želimo učiniti s društvenom mrežom? I još pregršt drugih pitanja se svakodnevno javlja kod korisnika društvenih mreža.



Infiltracija društvenih mreža u svakodnevici je fenomen suvremenog društva oko kojeg su mišljenja podijeljena te ne postoji jedna ultimativna istina koja bi pravdala ili jednu, ili drugu stranu. Neovisno o tome kakav osoba stav prema konzumaciji društvenih mreža ima, važno je, ako ih osoba i koristi, da ih koristi s kritičkom zadrškom i postavlja si pitanja.


Iz tog razloga, danas donosimo četiri pitanja koja bismo se svi trebali zapitati prije objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.


Tražim li odobrenje drugih korisnika?


Društvene su mreže globalno selo u kojem svatko sve o svakom (misli da) zna. Međutim, kao što smo i ranije jednom napomenuli, u trenutku u kojem donosimo sud o nekom ili nečem na osnovu društvenih mreža, sjetimo se da ne govorimo o osobi, već o virtualnom identitetu osobe - govorimo o onome što vidimo na društvenim mrežama, govorimo o brandu.


Lajk kao društveno (ne)odobravanje [E-Book]

Međutim, društvene mreže upravo latentno funkcioniraju po principu kritike i/ili odobravanja sadržaja na istima. Američki psiholog B. F. Skinner je u svojem radu govorio o operantnom uvjetovanju. Naime, Skinner je u svojim eksperimentima mijenjao okolinu s ciljem da na željeni način mijenja životinjsko ponašanje. Vjerovao je da se većina ponašanja može objasniti posljedicama i da pažljiva kontrola posljedica može oblikovati poželjne oblike ponašanja pojedinca i čitavih zajednica.


Kod objavljivanja na društvenim mrežama (u većini slučajeva) dolazi do toga da tražimo potvrdu okoline za naše objave. Dakle, ako ovo razmotirmo kroz operativno uvjetovanje, objavljivanje je naše ponašanje, a odobravanje zajednice je jedna od posljedica našeg ponašanja. Ovisno o posljedici, ako je reakcija publike pozitivna, objavljivat ćemo ponovno sadržaj za koji smo sigurni da dobro prolazi kod publike, no ako je negativno sadržaj ćemo mijenjati sukladno interesima naše publike.


Međutim, koje potrebe želimo zadovoljiti? Naime, čovjek je društveno biće, kako je još i Aristotel govorio. Ako društvene mreže promatramo u ovoj perspektivi, možemo reći kako osoba koja objavljuje jednostavno traži osjećaj zajedništva. Međutim, možda se radi i o izazivanju reakcije na određene situacije ili tekuće događaje. Možda osoba reagira neplanski i samo uživa pažnju poznatih i nepoznatih osoba putem aktivne ili pasivne reakcije na sadržaj društvenih mreža. Razloga je bezbroj.


Objavljivanje na društvenim mrežama zbog traženja odobrenja vaših postupaka kod poznate ili nepoznate okoline možda i nije jedini način konzumacije i korištenja društvenih mreža. Možda je potrebna graditi svoje društvene mreže s vlastitom strategijom koja je ustanovljena na logici i sistematizaciji više, negoli je možda bazirana na izazivanju odobravanja ili neodobravanja poznate ili nepoznate okoline.



Hvalim li se - koje motive za objavu imamo?


Kao što je ranije navedeno, društvene mreže mogu služiti kao alati komunikacije putem kojih tražimo odobravanje ili neodobravanje populacije na posljedice naših ponašanja. Dijeljenjem na društvenim mrežama događa se efekt pohvale ili pokude, međutim, koristimo li društvene mreže kako bismo se hvalili okolini zbog neke akcije ili stvari?


U situaciji u kojoj ste na večeri s prijateljima u nekom skupom restoranu i objavljujete story na društvenoj mreži - koji se motiv objavljivanja nameće? Želite li samo obilježiti trenutak? Želite li možda dati pohvalu restoranu? Želite li možda objaviti kako vam je lijepo s prijateljima? Ovo su samo neka do pitanja koja mi dolaze na um. Međutim, postoji i drugi set pitanja. Želite li ovom objavom latentno ukazati na to da imate novca? Želite li se ovom objavom pohvaliti ostalima kako posjećujete vrhunske restorane?


Ono što je problem u ovoj situaciji možda čak i nije motiv vašeg objavljivanja. Svaka će osoba koja vaš sadržaj pregleda imati vlastiti doživljaj sadržaja temeljen na osobnim iskustvima i znanjima te će se vaš motiv shvatiti na onoliko načina koliko osoba pregleda određenu objavu.


Poanta priče - ne morate nužno imati čiste namjere za objavljivanjem nekog sadržaja na društvenim mrežama, međutim, ako ih i imate, motiv neće jednako doći do svih osoba koje su sadržaj pregledale, već će se motiv iskriviti sukladno vrijednostima, znanjima i iskustvima osobe koja pregledava sadržaj.



Jesam li nezadovoljan/nezadovoljna?


Želite nešto objaviti, ali niste sasvim sigurni u recepciju sadržaja od strane vaše publike? Niste baš najsigurniji u objavu, ali trebate objaviti bilo što kako biste ostali prisutni i aktivni na društvenoj mreži? U tom trenutku kreće analiza sadržaja drugih korisnika.


Tijekom ove kratke analize koja se latentno javlja, vaš problem može narasti, ako nemate određenu dozu objektivnosti i samokontrole. Kad društvene mreže promatramo u trenutku u kojem smo nezadovoljni nečim, vjerojatnije je da ćemo sadržaje koje viđamo također gledati i analizirati u negativnoj perspektivi. U trenutku u kojem smo nezadovoljni, dolazi i do premišljanja, tako da ćemo pronalaziti određene potencijalne poveznice koje možda i ne postoje. Umjesto toga, odlučite ne objaviti nešto, nego se odmaknite, zapitajte se što ne valja i rješavajte probleme, a nakon toga se vratite društvenim mrežama.


Često ćemo pod utjecajem vlastita nezadovoljstva nečim tuđe sadržaje promatrati kao nedostižne živote ili možda one koje nikako ne bismo htjeli voditi. Međutim, ne zaboravimo - njihov je svijet običan kao i naš, a naš je jednako uzbudljiv kao i njihov. Pokušajte tome vjerovati, jer, u konačnici, ne vesele svih iste stvari, niti ih jednako rastužuju. Potražite rješenje problema u svojoj fizičkoj okolini, a ne virtualnoj, odmaknite se od društvenih mreža i vratite se čista uma i riješenih problema.



Je li ovo trenutak koji želim ostaviti privatnim?


Postoje neki trenutci u životu koje bismo ipak mogli ostaviti u privatnosti i dalje od društvenih mreža. Odličan primjer za ovo su razne fotografije djece u primjerenim i manje primjerenim situacijama. Ponekad u virtualnoj šetnji tuđim svjetovima vidimo fotografije ili videa djece koja, primjerice, rade svoj prvi korak ili jedu svoju prvu kašicu, pomiču ruke, što god. Ovaj je trenutak zasigurno velik u rastu i razvoju vašeg djeteta te je iznimno važan i za vas kao roditelje. Možda je važan i za neke od vaših najbližih prijatelja ili rodbine, ali nije jednako važan za svih.


Ponekad ne trebamo dijeliti svaki veliki trenutak, jer taj trenutak nije jednako velik svima, kao i nama. Govorimo o osobnom velikom trenutku iza kojeg stoji priča koju je nemoguće sažeti u kratkom videu ili description boxu na društvenim mrežama.


Za pojedine osobne situacije je sasvim sigurno da o njima ne ćemo previše govoriti na društvenim mrežama, primjerice, svađa u kući, dok ćemo neke situacije promovirati. Tu se ponovno možemo vratiti na posljedicu ponašanja, odnosno, operantno uvjetovanje. Želimo ostaviti dojam sreće, veselja i ljubavi, a ono nesretno bacamo pod tepih, tako da o tome na društvenim mrežama ne govorimo. Upravo zato društvene mreže uistinu većinom i izgledaju kao oaza sreće i veselja na kojima se može samo zavidjeti.



Društvene su mreže sveprisutni alati komunikacije i interakcije, bilo aktivne ili pasivne, u suvremenom društvenom kontekstu. Biti na društvenim mrežama, znači biti uključen u više komunikacijskih tokova istovremeno i balansirati omjer onoga što je javno, a što privatno. Bez obzira na postavke naših profila, bili oni javni ili privatni, sve što jednom dotakne Internet na ovaj ili onaj način ostaje zapisano zauvijek, a to je ono što bismo trebali, među ostalim, imati na umu prilikom upravljanja i objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.


Piše:


Marko Pleslić


Glavni urednik portala kucaposao.com




Izvori fotografija: Unsplash, Pixabay, Google


Izvori za tekst:

Vizek Vidović, V. i sur. (2014). Psihologija obrazovanja, IEP Vern, Zagreb

5 Questions to Ask Before Posting To Social Media

Operant Conditioning