Ženska povijest rada od kuće

Ako bismo rad od kuće postavili u perspektivu daleke ljudske povijest, mogli bismo reći kako je rad od kuće oduvijek prisutan u ljudskom društvu.



Lovačko-sakupljačka društva


U ovim malim zajednicama, svatko je imao dodijeljen određen zadatak koji je služio održavanju zajednice na životu. Poslovi su bili rodno razdijeljeni te su muškarci najčešće bili lovci, a žene su prikupljale bobičasto voće i plodove do kojih su mogli doći.


Kako u to doba nije bio razvijen koncept tržišta, a niti su ljudi dolazili u pretjeranu interakciju s drugim ljudima, uglavnom je sva proizvodnja bila namijenjena potrebama zajednice.


U ovim su zajednicama svi živjeli zajedno te zajedno radili, odnosno, obavljali određene zadatke, a čiji je krajnji cilj bio preživljavanje, održavanje i razvoj zajednice.


Ovaj je trend daleko nadišao samo lovačko-sakupljačka društva te je ovakav oblik kombinacije života i rada živio stoljećima. Naime, društvene su uloge u ovom kontekstu igrale iznimno važnu ulogu, posebice one koje su bile na rodnoj osnovi.


Žena je u kontekstu ranijih društava imala ulogu hraniteljice, majke, ali i travarice, odnosno vidarice, liječnice, a nerijetko su postojala plemena, odnosno, ljudske zajednice, koje su bile isključivo matrijarhalne, u kojima su upravo žene bile chief executives.



Srednjovjekovna društva


U srednjem vijeku dolazi do pravog cvjetanja rada od kuće. Naime, s obzirom na životne uvjetne, radnička je klasa toga doba najčešće u okviru svojih domova osnivala različite obrte i radionice.


Pružali su usluge i izrađivali artefakte za prodaju u svojim domovima koji su bili arhitektonski prilagođeni upravo radu, više negoli životu. U ovom su razdoblju životni prostori bili jednostavni, uglavnom se sastojeći od prostora za spavanje, kuhanje i dijela u kojem se obavljao posao.


Žene u srednjem vijeku imale različite uloge. Naime, one rodno determinirane uloge, kao što su majka i žena su ostale prisutne, međutim, žene su bile i obrtnice. Najčešće su se bavile aktivnostima kao što su pletenje, tkanje, šivanje i popravci odjeće. Kasnije se razvilo i primaljstvo kao jedna od djelatnosti kojom su se bavile upravo žene.



Međutim, žene su u višim društvenim slojevima igrale iznimne uloge. Bile su vojvotkinje, plemkinje, kraljice, ovisno o okolnostima koje su ih snašle. U tom slučaju, žene bi tijekom svoje vladavine imale sve one ovlasti koje njihov položaj nosi.


Negativan aspekt za žene toga doba je proizlazio iz dogovorenih brakova. Naime, brak je u srednje vijeku bio više oblik društvenog ugovora, negoli kruna ljubavi. Ljudi su se vjenčavali uglavnom iz interesa njihove obitelji, a nerijetko iz ljubavi. U ovom su kontekstu uglavnom žene bile te koje bi nerijetko bile primorane na brak i nisu imale pretjerano pravo odlučivanja.


Renesansa i obrazovanje žena


U razdoblju renesanse, polako se odvajaju prostori za život i prostori za rad. Međutim, i dalje su prisutni obrtnici i zanatlije, a prostor za rad se u odnosu na prostor za život uglavnom odvajao u posebnoj sobi. Primjerice, trgovina bi se nalazila na ulici, a prostor za život na ili neposredno iza trgovine.


Razvoj obrazovanja i umjetnosti u renesansi se uglavnom odnosio na obrazovanje viših društvenih klasa. U ovim su uvjetima žene viših staleža imale pristup nekom vidu obrazovanja, međutim, i dalje su u odnosu na muškarce trebale ispunjavati svoje rodno postavljene uloge, prije i jedne druge uloge.



Većina djevojaka bile su učene kako voditi domaćinstvo – kuhanje, čišćenje, šivanje, nadgledanje posluge – a ponekad čak i kako pomoći u vođenju obiteljskog posla; tu je, naravno, nezaobilazno bilo i učenje o moralno ispravnom ponašanju – skromnost, šutljivost, milosrdnost, poslušnost.


Međutim, upravo u doba renesanse, neki tadašnji mislioci su se javno zalagali kako bi sve djevojčice, bez obzira na društvenu klasu, trebale imati jednako obrazovanje kao i dječaci. No, obrazovanje koje su žene dobivale tijekom renesansnog razdoblja bilo je ograničeno na omogućavanje vještina osnovnog pisanja i čitanja. Na proširivanje se obrazovanja gledalo kao na aspekt podizanja društvene svijesti, što bi moglo potkopati tradicionalne vrijednosti i uloge i uznemiriti načela patrijarhata.


Industrijska revolucija


U industrijskoj se revoluciji je prvi put više zastupljena pojava rada s lokacije, negoli rada od kuće. Industrijska je revolucija donijela dodatne mogućnosti rada, posebice u tvornicama. Žene su u ovom kontekstu uglavnom radile u proizvodnji i obradi tekstila.


Ovdje se postavljaju temelji i danas prisutnog radnog vremena, nadnice, odnosno plaće za odrađeni posao u određeno vrijeme. Međutim, bez obzira na zamah razvoja industrije i sve prisutnijeg rada s lokacije, i tijekom industrijske revolucije se zadržao rad od kuće.


U radu od kuće su prednjačile upravo žene. Naime, nerijetko su žene "otvarale" praonice rublja za kupce. Također, organizirale su različite načine podrške, primjerice, u proizvodnji hrane, koje su prodavale radnicima u tvornicama. Uz to, nerijetko su se bavile i sitnim poslovima popravaka i završnim, odnosno "finim" poslovima u, primjerice, izradi cipela.



Međutim, industrijska je revolucija imala i nepovoljan učinak na ženske živote – dvostruki rad (u tvornici i domaćinstvu), naporan rad u nehumanim uvjetima, manje plaćen rad od muškaraca, češći zdravstveni problemi i češće ozljede na radu zbog šire odjeće. Potplaćenost se žena u ovim uvjetima legitimirao tvrdnjom da bi žene trebale biti kući, a ne raditi te su iz tog razloga imala manja primanja negoli muškarci.


Kraj 19. i početak 20. stoljeća


Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća dolazi do općeg društvenog preokreta i pojačanja dinamike društvenog razvoja.


U ovom se razdoblju javlja sve više ureda, odnosno rada na lokaciji. Poglavito razvojem prijevoza, smanjuje se vrijeme odlaska na posao, ali i proširuje se mogućnost zaposlenja. Razvijaju se i različite "nove" profesije i uloge, sukladno tadašnjem društvenom razvoju.


Žene u ovom razdoblju također dobivaju mjesta u uredima, čime se udaljavaju od svoje dotadašnje povijesne uloge, a koja se uglavnom vezala uz rukotvorine i poslove u kućanstvu. Najzastupljeniji posao koji su žene u tadašnjim uredima obavljale je bio posao tajnice.


Međutim, diljem svijeta se krajem 19. stoljeća razvija svijest kod žena o pravu i uloge žene u različitim društvima. Pojavljuju se takozvane sufražetkinje - pokret za ženska prava. Ova će pojava zauvijek promijeniti položaj žene u društvu.



Osnivačica je ovog pokreta bila Lydia Becker, a najpoznatija predvodnica Emmeline Pankhurst s početka 20.stoljeća, koja je organizirala brojne demonstracije i više puta bila uhićivana.


U jeku ratnih događanja, žene nastavljaju upravljati svojom sudbinom. Sukladno rodnim ulogama, muškarci se bore u ratu, a žene ih njeguju, iščekuju, oplakuju.


No, istovremeno se ubacuju u muška područja i zanimanja, upravljaju plugovima, automobilima, tramvajima, izrađuju granate u tvornicama oružja, upravljaju svojim proračunom, rukuju novcem, primaju plaću, prosvjeduju za njihovo povećanje, posvuda se kreću, puše, daju sebi slobodu.


U razdoblju nakon rata nekoliko je europskih država dalo ženama pravo glasa kao poklon i nagradu za ratni trud (Velika Britanija, Poljska, Bivši SSSR, Njemačka…), iako je Novi Zeland već 1893. dao ženama pravo glasa.


Žene se polako uključuju i u politiku. Tako je prva žena u povijesti SAD-a koja se kandidirala za predsjednicu 1872. godine bila je Victoria Woodhull. Bila je prva žena burzovni posrednik Wall Streeta i prva žena koja je govorila u Kongresu.



Od druge polovice 20. stoljeća sve više žena ulazi u politiku i na vodeće položaje u državama. Prva premijerka u povijesti je Sirimavo Bandaranaike, premijerka Šri Lanke od 1960. godine.


U razdoblju nakon 1950. godine, žene su uglavnom i dalje te koje se bave radom od kuće, dok muškarci i dalje privređuju radom s lokacije. Žene su pružale različite usluge rada od kuće, kao što je to primjerice čišćenje, usluge čuvanja djece, kao i skrb o starijima.


Kraj 20. stoljeća i suvremeno društvo


Na prijelazu milenija, svijet se mijenja rapidnije negoli ikada. Rapidnim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije, rad od kuće se početkom 21. stoljeća vraća na velika vrata.


Naime još se 1980. IBM eksperimentalno okrenuo radu od kuće. U domove zaposlenika instalirali su terminale za rad i krenuli s eksperimentalnim radom od kuće. Do 2009. godine, 40% njihovih zaposlenika na globalnoj razini radi od kuće te iz kompanije naglašavaju kako su na ovaj način uštedjeli na prostoru te godišnje uštede oko $100 miliona dolara kao direktni rezultat rada od kuće.


Ovaj se trend proširio u svijetu, s obzirom na pogodnosti koje rad od kuće ima za djelatnike, kao i za korporacije. Posredstvom informacijsko-komunikacijske tehnologije, ovom obliku rada daje veliki vjetar u leđa za daljnje napredovanje.



Žene su se do sada afirmirale na različitim položajima u okviru različitih sektora. Međutim, jedan od prvih načina dodatne zarade ili jedine zarade za kojim su žene posezale u radu od kuće je bila prodaja kozmetike. Prvotno su to radile koristeći različite kataloge i reklamirale proizvode među svojim užim krugom ljudi, a rastom društvenih mreža, postale su prodajne predstavnice na društvenim mrežama i na taj način prihodile dodatnu zaradu.


Međutim, i danas postoji jaz među profesijama, odnosno zastupljenosti žena i muškaraca u određenim profesijama. I dalje su žene na određenim pozicijama manje plaćene negoli muškarci na istim tim pozicijama. No, poboljšanje položaja žena i smanjenje rodne nejednakosti je jedan od ključnih ciljeva UN-ove agende Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development, čime bi se žene pozicioniralo na istoj ljestvici kao jednakovrijedne u poslovnom svijetu.


COVID19 i rad od kuće


U jeku globalne pandemije nije bilo pretjeranog izbora, već sve ono što je moguće prebaciti na rad od kuće. Svakim je danom sve više i više sektora mijenjalo svoje urede za svoje dnevne boravke. Na koncu, rad je od kuće otvorio nove mogućnosti, kako za zaposlenike tako i za tvrtke.


Naime, dosta tvrtki planira nastaviti s radom od kuće i sada kad su uvjeti relativno sigurni za ponovni rad u uredu. Uvode se opcije timova koji se izmjenjuju u radu od kuće ili iz ureda, zaposlenicima se daje mogućnost izbora u odabiru lokacije rada.


Međutim, što je sa ženama?


Problem proizlazi iz toga što upravo žene čine velik dio zaposlenih u mnogim industrijama koje su najteže pogođene korona krizom, poput uslužnih djelatnosti, maloprodaje i zabave. Primjerice, 40% svih zaposlenih žena - 510 milijuna žena globalno - radi u teško pogođenim sektorima.


Prijelaz vrtića i škola na online modele nastave, značio je dodatan posao za žene koje su trebale uskladiti pomoć pri školovanju sa svojim punim radnim vremenom i dodatnim kućanskim poslovima, što je za žene činilo dodatan neplaćeni posao. No, čak i prije pandemije, žene su u prosjeku provodile 4,1 sat dnevno obavljajući neplaćeni posao, dok su muškarci provodili 1,7 sati - što znači da su žene u svijetu obavljale tri puta više neplaćenih poslova nego muškarci.



Pa čak i povratkom u, takozvano, novo normalno, žene su upravo te koje su najčešće tijekom vrhunca korona krize bile te koje su izgubile posao ili same dale otkaz, jer su teško usklađivale poslovno i privatno.


Ovakva disproporcionalnost u važnosti roda u kriznim trenutcima može ostaviti iznimne posljedice na povratak žena u svijet rada, pogotovo ako se uz rod vezuju i godine života.

I danas negdje postoji netko tko će prije zaposliti muškarca, negoli ženu, najčešće iz različitih iracionalnih stavova ili uvjerenja, a koja su nerijetko kulturološki definirana i proizlaze iz vrijednosti i stavova ranijih generacija.


Vrijeme je da se društvo uistinu okrene meritokracji, bez obzira na druge čimbenike koje osobu čine osobom. Uistinu, žene su postigle puno, međutim, to "puno" je potrebno pretvoriti u održivo, a to je zadaća cijelog društva.



Nadamo se da smo vam barem nakratko obratili pažnju na još uvijek goreći problem suvremenog društva, a na koji dosta ljudi zamahne rukom ili od kojega okreće glavu.


Kakvo je vaše mišljenje o rodu i radu? Ovakve, ali i različite druge stvari nam pišite na stranici, Instagramu ili Facebooku. Pišite nam ono što vas zanima, kao bismo mi pisali upravo o tome. Do čitanja! :)




Izvori fotografija: Google